"Svugdje sam bila dočekivana s nepovjerenjem i prezirom jer je žena u politici u 19. stoljeću bila smatrana poput žene u javnoj kući. U redakciji Obzora svatko me gledao s čuđenjem ( ...) A ja sam u prvom redu širila feminizam i u ženama budila volju da sudjeluju u javnom životu. Moja je težnja uvijek bila emancipacija žena." (Đorđević, 1979:161-162).
"Pod teškom društvenom zabludom da su novinarsko zvanje i politički rad isključivo samo muško poprište rada, prolazila sam u svojem novinarskom zvanju kao nevino okrivljeni kroz pranger španjolske inkvizicije. Taj mi je rad bio potrebom života kao hrana, zrak i sunce tijelu i moje političko djelovanje smatrala sam nečim sasvim prirodnim. Pošto nisam uvažavala društvenu zabludu, koja je stvorila nepisan zakon protiv javnog rada žene, naišla sam na putu toga rada na neprijateljstva, čije posljedice snosim još danas." (Zagorka, autobiografija Kako je bilo, 1953:23).foto: www.hrt.hr/arhiv
Godine 1891. zagorski dvorac Šanjugovo - piše Zagorka, "gospodin kotarski predstojnik sjedi u naslonjaču. Pred njim stojim u sedamnaestoj godini kao okrivljenik i slušam njegov ukor (...) Pronašli smo da je tvoja školska torba bila spilja urotnika u kojoj su se održavali tajni sastanci tvojih revolverskih misli protiv vlade i vlastelinstva. Roditelji su pogriješili što su te od djetinjstva prepustili seoskoj družini na dvoru gdje si disala njihovim duhom pa te ni materinski odgoj u samostanu nije popravio. Evo, danas, tu na stolu leži corpus delicti: prvi broj omladinskog lista «Zagorsko proljeće» (...) Zabranio sam ga, a ti slušaj nesretno dijete: revolucionarno danas misle samo luđačke muške glave, a ženi je određen život pokornosti i nježnosti. Vraćam ti taj tvoj mali notes što smo ga našli skrivenog u kaminu da bi te jednom podsjetio na dane kad si počinjala sudbonosne atentate. Neka te tvoj notes odvraća da ti, žena, ikada pokušaš pisati i da proslijediš ovakvo sramotno revolversko mišljenje jer ćeš onda učiniti najveći atentat na svoj život." (Đorđević,1979: 18)foto: www.hrt.hr/arhiv
Copyright © 2005 Vlada RH, Ured za ravnopravnost spolova.
Obilježavanje 50. obljetnice smrti Marije Jurić Zagorke
U narodu omiljena "grička vila" i "kraljica Hrvata", a za literarne moćnike svoga doba, poput Mazzura, Matoša, Krleže i njemu bliskih, spisateljica "trivijalne šund literature, luđakinja i muškobanjasta baba“,
Marija Jurić Zagorka
- "prva je politička novinarka u Jugoistočnoj Europi početkom 20. stoljeća"
(povjesničar Josip Horvat u monografiji o povijesti hrvatskog novinstva)
- "najčitaniji hrvatski pisac (koji) nije zapravo pisac, nego spisateljica"
(Pavao Pavličić, pisac i književni povjesničar)
- "patuljasta amazonka hrvatskog feminizma"
(Lydia Sklevicky, pišući za ženski časopis Svijet seriju portreta znamenitih žena iz perspektive nove historiografske discipline, povijesti žena (od 1978. do 1989.), žene "iz osvita hrvatskog feminizma")
Feminističke kritičarke Sandra Gilbert i Susan Gubar u knjizi The Madwoman in the Attic upotrijebile su metaforu "luđakinje u potkrovlju" da bi predočile društvenu percepciju i sliku žene koja je pisala u 19. i na prijelazu u 20. stoljeće.
Kao novinarki Strossmayerova Obzora (od 1896.) kojem je podizala nakladu svojim romanima u nastavcima, glavni urednik Šime Mazzura, za kojeg je žensko u redakciji bio prvorazredan "kulturni i moralni skandal", prilijepio joj je etikete koje su je pratile sve do smrti: "baba bez imena i ugleda, nitko i ništa, zagorska kravarica i k tome još zaražena socijalističkim mentalitetom i feminističkim novotarijama" (Lasić, 1986:68).
Zagorka je zaobiđena u književnim pregledima, čitankama i antologijama. Nitko se za njezina života (prisjećao se kasnije Ivo Hergešić), nije usudio ozbiljnije baviti njezinim djelom, bojeći se da ne ispadne smiješan.
Njezin profesionalni novinarski rad (J. Horvat) bitno je vrednovan tek šezdesetih godina 20. stoljeća, pa se sedamdesetih objavljuju njezina Sabrana djela (I. Hergešić). Osamdesetih je vrednovana kao značajna književnica za povijest nacionalne književnosti (S. Lasić), a jačanjem feminizma kao novog socijalnog i društvenog pokreta, dolazi i do prve feminističke recepcije (L. Sklevicky).
Zagorka se cijeloga života zalagala za ravnopravnost spolova (polemika s A. G. Matošem, 1909.) i ženska prava (pravo na obrazovanje, na profesiju, na imovinu i žensko pravo glasa). Bila je sindikalna, politička i ženska aktivistica:- organiziranje tipografskih radnica u Kolo radnih žena (1896.); sudjelovanje u narodnom pokretu protiv Khuenove politike i predvođenje prvih ženskih demonstracija u Zagrebu (1903.); držanje na stotinu predavanja o ženi i politici, solidarnosti, narodnoj borbi i ženskom glasačkom pravu u austrougarskim zemljama do 1918.
- iskoračivanje iz propisanog joj mjesta žene kao supruge i majke, koje je bivalo protumačeno «kao siguran simptom ludila».
- svjedočenje o nužnosti upisivanja žene u povijest objavljivanjem serije ženskih portreta u Obzoru 1901.-1903.
- sudjelovanje u polemici o «naprednoj ženi i današnjim muškarcima» u kojoj iznosi svoj pogled na emancipaciju žene i ravnopravnost spolova.
- stvaranje predodžbe aktivne žene (koja ravnopravno sudjeluje i pokreće povijesna zbivanja) u književnim i dramskim tekstovima.
Ne dočekavši valorizaciju (koja je uslijedila tek nakon njezine smrti), Zagorka je umrla 29. studenog 1957. godine u Zagrebu. Sahranjena je u Mirogojskim arkadama 4. prosinca 1957. godine među grobovima koji pripadaju najvećoj hrvatskoj političkoj i kulturnoj eliti kamo, nesumnjivo, i sama pripada.
No, njezin povijesni i kulturni značaj zanemaren je do te mjere da je čak i podatak o datumu, godini i mjestu Zagorkinog rođenja dosad bio samo približno poznat.
Točne podatke njezinog rođenja, i puno toga više, istražila je 2006. Slavica Jakobović Fribec, o čemu više možete pročitati u nastavku, u materijalima koje je gđa Jakobović Fribec ustupila Uredu za ravnopravnost spolova Vlade RH povodom obilježavanja 50. obljetnice smrti Marije Jurić Zagorke.
Za ovu su stranicu korišteni materijali
Slavice Jakobović Fribec
foto: Wikipedija
Zagorka - protagonistica nenapisane povijesti hrvatskog feminizma
Tekst je proširena i nadopunjena verzija predavanja o Zagorkinom feminizmu, održanog u Centru za ženske studije u Zagrebu (svibnja 2000.) a emitiran je na Trećem programu Radio Zagreba u emisiji "Ogledi i rasprave", 14. siječnja 2005. godine.
Tekst je kasnije objavljen u časopisima Republika (6/2006: 14-24) i Književna republika (5-6/2006: 43-52).
Slavica Jakobović Fribec
Biografija: Marija Jurić Zagorka
Podaci o rođenju Marije Jurić
Točni podaci o datumu rođenja hrvatske književnice i novinarke Marije Jurić Zagorke, dosad su bili nepotvrđeni i nepoznati javnosti. Kao godine rođenja najčešće su se navodile 1873., 1876. ili 1879. a o datumu se nagađalo (Hergešić, Lasić, Donat). Točne podatke, tragom informacija o datumu rođenja i krsnom imenu, dobivene od Josipa Grbelje (koje je čuo od Štefice Vrbanić, dugogodišnje Zagorkine prijateljice) istražila je i na temelju ovjerovljenog prijepisa izvornika objavila Slavica Jakobović Fribec 2006. godine.
Ti podaci glase: Marija Jurić, krsnim imenom Mariana, rođena je 2. ožujka 1873. u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca, kao kći Josipe rođ. Domin i Ivana Jurića, kasatora dobra Negovec u posjedu Ivana grofa Erdödyja, Marijina krsnog kuma.
(Izvornik: Matična knjiga rođenih župe Vrbovečki Rakovec, god. 1858.-1878., str. 224, red. br. 19, Hrvatski državni arhiv, Zagreb).
Piše: Slavica Jakobović Fribec
Dani Marije Jurić Zagorke
od 26. studenog do 2. prosinca 2007. u Zagrebu
kulturno-znanstvena manifestacija
u povodu 50. obljetnice smrti
Marije Jurić Zagorke
(1873.-1957.)
Središnje mjesto Dana bit će dvodnevni međunarodni književno-znanstveni skup (30. studenog – 1. prosinca 2007.) u cijelosti posvećen Zagorkinom književnom, novinarskom i društveno-kulturnom radu te njegovoj domaćoj i stranoj recepciji.
Skup zajednički organiziraju Centar za ženske studije i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Također je predviđeno održavanje okruglog stola (28. studenog 2007.) s aktualnom društvenom temom koja se tiče rodno osviještene politike i feminizma, povezanosti ženskog stvaralaštva i aktivizma, odnosno politike ravnopravnosti spolova u kulturi i medijima.
Izložba Marija Jurić Zagorka u Gradskoj knjižnici
U srijedu, 10. listopada 2007. godine u auli Gradske knjižnice, Starčevićev trg 6 otvorena je izložba Marija Jurić Zagorka u povodu obilježavanja pedesete obljetnice smrti ove hrvatske književnice i novinarke, koju su priredile Dubravka Petek i Ismena Meić.
Dani Marije Jurić Zagorke
Kulturna manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke tijekom kojih će Zagrepčanke i Zagrepčani imati priliku bolje upoznati njezin život i raznoliko knijževno, novinarsko i javno djelovanje, održat će se od 26. studenoga do 2. prosinca u Zgarebu, najavio je Centar za ženske studije.
Program Dana Marije Jurić Zagorke
Kulturna manifestacija Dani Marije Jurić Zagorke održat će se od 26. studenoga do 2. prosinca u Zagrebu, u organizaciji Centra za ženske studije. U nastavku donosimo program Dana te obavijest o održavanju okruglog stola „Novinarke danas: što se promijenilo od Zagorkinih vremena?“.
Između stereotipa i subverzije
Kad se 1918. U Budimpešti održavao svjetski kongres za žensko pravo glasa, Zagorka je umjesto na nj otišla na slavenski kongres u Prag, upozoravajući da, jednako kao žene, tako ni Hrvatska nema suverenitet.